Postovi

Prikazuju se postovi od siječanj, 2024

(Zoo)informacije: Predstavljanje književnih djela i povezivanje fizike sa životinjama na Danu škole (II. dio)

Slika
Drugi dio predstavljanja školskoga projekta (Zoo)polisi i odiseje bio je bogat kao i prvi. Dok su se u prvome bloku učenici bavili isključivo književnim tekstovima u učionici 103 te ih zatim začinili računalnim igricama u 210, u razdoblju od 11 do 12 sati bavili su se fizikom i književnošću. Učenice Lucija Mikulić, Mia Dumić, Tiziana Tončinić, Mia Šolić i Leona Pahljina na početku su drugoga bloka predstavile istraživački rad Brzina životinja . Saznali smo koliko su brzi njihovi kućni ljubimci, pas i mačka, te domaće životinje koje uzgajaju. Mjerenja su provele u svojim kućama mameći životinje hranom i pritom mjereći njihovu brzinu. Osim o svojim kućnim ljubimcima govorile su i o brzini životinja općenito te pripremile zabavan kviz kojim su provjerile našu pozornost. Tiziana Tončinić, Leona Pahljina, Mia Šolić, Mia Dumić i Lucija Mikulić (1.3) Što se književnih tekstova tiče, bolje smo se upoznali s četirima klasicima: poznatom poemom Gavran Edgara Allana Poea te romanima Gospodar ...

(Zoo)informacije: Predstavljanje književnih djela i računalnih igrica na Danu školu (I. dio)

Slika
U sklopu školskoga projekta (Zoo)polisi i odiseje učenici su izradili mnoge kreativne uratke koje su prvo predstavili razrednim kolegama, a potom i ostalim učenicima povodom Dana škole. Na školskome hodniku čitav su dan bili izloženi plakati na temu pročitanih tekstova o životinjama, a učionica 103 u prvome je bloku, od 8:15 do 9 sati, primala učenike 1.5 razreda koji su prezentirali odabrane knjige. Izlaganja je započela Petra Šurdonja koja nam je približila lik psa u književnosti na temelju triju zanimljivih tekstova: Pjesme o kuji Sergeja Jesenjina, priče Samo pas Richarda Bibyja i pjesme Ulični pas Maxove Mirele. Na temelju potonje pjesme domaće autorice Petra Šurdonja snimila je kratak film sa svojim psićem. Petra Šurdonja (1.5) Tia Cvjetović i Kira Medošević pozabavile su se djelom Krvnikov Prijelaz te problematikom smanjenja populacije bizona. Objasnile su njihov utjecaj na ekosustav te pripremile zabavan kviz o knjizi i navedenim životinjama. Tia Cvjetović i Kira Medošević ...

(Zoo)anegdote: Lav i doberman

Slika
Stela Trinajstić i Leona Kežman prisjetile su se zabavnih zgoda sa životinjama. Jeste li i vi doživjeli nešto slično?! Toskanski lav (Stela Trinajstić)   Stela – Kada sam imala otprilike pet godina, roditelji su me vodili u zoološki u Zagreb. Oduvijek sam bila veliki ljubitelj životinja, pa sam uživala. Ugledala sam lavicu i približila sam se staklu, ali nisam obraćala pažnju da mi se približava drugi lav. Kada sam ga uočila, već je bio ispred mene s otvorenim ustima. Jako sam se prestrašila i sakrila se u parkiću.   Leona – Moja najbolja prijateljica ima za kućnoga ljubimca dobermana. Prošlu novu godinu dočekali smo kod nje. Ja sam potrošila puno vremena na spremanje i sređivanje. Kada sam došla k njoj, njezin je pas skočio na mene i ja sam upala u bazen. Ne moram ni spominjati koliko je uređivanje bilo uzaludno.   Pripremile: Stela Trinajstić i Leona Kežman (1.3)

Izvanučioničke zoodiseje: Lav, konj i vepar

Slika
Anja Sabalić, pripremila nam je kao i Niko Šjardi, zanimljiv prikaz važnosti životinja u toskanskoj regiji. Kao što možete zaključiti iz naslova, odlučila je predstaviti lavove, konje i veprove o kojima je vodila bilješke tijekom izvanučioničke nastave. Leon Vuić (1.4) i toskanski vepar U sklopu putovanja u Toskanu posjetili smo značajne gradove poput Firence upoznajući njihovu kulturu. Tom prilikom primijetili smo simboličku važnost životinja kao što su lav, konj i vepar. Lavovi, prepoznatljivi na grbovima i zastavama, simboliziraju snagu, hrabrost i ponos u toskanskoj kulturi. Njihova prisutnost u arhitekturi svjedoči o moći i zaštiti Firence. Kip Marzocco na Piazzi della Signoria izradio je Donatello, a njegov umjetnički doprinos postao je kulturno nasljeđe grada. Firentinski lavovi, Piazza della Signoria Konji, dugogodišnji pratitelji toskanskoga života, igrali su ključnu ulogu u prijevozu, poljoprivredi i ratovanju. Njihova povijesna prisutnost odražava se i u umjetnosti. Do...

Izvanučioničke zoodiseje: Koje su životinje pokrenule Toskanu?

Slika
Niko Šjardi nedavno je s razredom boravio u Toskani. Iskoristio je prigodu za istraživanje uloge životinja u toskanskoj povijesti te povezivanje sa školskim projektom. Santa Maria dei Fiore Važno mjesto u toskanskoj povijesti i umjetnosti zauzimaju prikazi brojnih životinja. Njihova je simbolika jako zanimljiva i možemo reći da su zajedno s vladajućim obiteljima, načinom života njezinih stanovnika i društvenim promjenama pokrenule Toskanu. Spomenut ću životinje koje su me se posebno dojmile tijekom izvanučioničke nastave u prosincu. To su lav, konj, ovan, orao, vepar i žirafa. Ne možete ni zamisliti koliko ih se može otkriti na firentinskim fasadama, u unutrašnjostima crkvi, na mostovima ili trgovima. Općepoznato je da se lav od davnina smatra kraljem životinja. Za to su zasigurno zaslužni njegova snaga, veličina, ali i bujna griva te rika koju proizvodi. On simbolizira hrabrost i u čovjeku budi osjećaj strahopoštovanja. Lavovi su zaštitni znak ugledne i bogate obitelji Medici te...

(Zoo)imaginacija: Priča iz Firence (Tin Karešin)

Slika
Tijekom projektne nastave u Firenci Tin Karešin napisao je kratku priču. Stvarna mjesta i povijesne osobe poslužili su mu kao građa za književni tekst o toskanskome gradu. Tin Karešin i Lav Jednom davno, u zemlji negdje jako daleko... ili, malo specifičnije, 1532. godine u Toskani, Sunce se dizalo iznad horizonta. Njegova svjetlost padala je na vrhove tornjeva u San Gimignanu, krivo se odbijala o zidove Kosog tornja u Pisi i obasjala glomaznu i izbezumljujuću baziliku u Firenci. Upravo u tom gradu dogodila se naša priča. Kako se Sunce uzdizalo sve više i više, njegove zrake polagano su se prelijevale preko vrhova velikih zgrada Firence i padale na njene ulice te su, malo po malo, stigle na trg Piazza della Signoria gdje su obasjale veliki sjajni kip Davida. Taj kip izradio je Michelangelo prije samo dvadeset osam godina i već je u grad primamio više posjetitelja nego ikad, možda čak više nego bazilika. Točno je to bio i njegov „pad“. Bog se naljutio na ljude iz te zemlje. „Tko je t...