Razgovor s nastavnikom Tvrtkom Bugerom: O dupinima i Plavome svijetu

Posljednjega dana prošloga polugodišta, 22. prosinca, nekoliko razreda naše škole uputilo se u mjesto Veli Lošinj gdje se nalazi Plavi svijet (Institut za istraživanje i zaštitu mora). To je neovisna i neprofitna organizacija koja je u svrhu pomoći, prvenstveno dupinima, na području Jadrana osnovana 1999. godine, no danas se na meti njihovih istraživanja nalaze i vrste morskih kornjača te kitova koji povremeno obitavaju u našemu akvatoriju. U njihovu edukacijskom centru imali smo priliku poslušati izlaganje o brojnim vrstama velikih morskih kralježnjaka te na koje ih načine Institut proučava i identificira. Pratnju na toj terenskoj nastavi činilo je nekoliko nastavnika, između ostaloga i nastavnik biologije Tvrtko Buger, koji je podijelio svoje viđenje Plavoga svijeta te područja kojim se bavi.

Učenici slušaju predavanje

Kako ste došli na ideju organizacije ove terenske nastave? Je li Vam poticaj bio neki prijašnji posjet?

– Profesorica Pandurić i ja već duže vrijeme planiramo odlazak u Plavi svijet. Međutim, dolazak pandemije i komplikacije oko toga odgodile su samu organizaciju i odlazak na Lošinj. Sada, nakon prolaska pandemije, dobili smo priliku sudjelovati u europskom projektu Otoci u moru znanja, koji služi Institutu Plavi svijet da približi morske sisavce javnosti te da osvijesti važnost sisavaca za naš ekosustav, kao i opasnosti pred kojima se svakodnevno nalaze. S obzirom na to da smo pozvani, organizirali smo se i poveli učenike 2.4 i 3.4 razreda, uz još nekolicinu zainteresiranih. Plavi svijet postoji niz godina, i ovo nam se činila kao prava prilika da se organiziramo i posjetimo ga s učenicima. Nadam se nastavku suradnje s Plavim svijetom.

Iako je poprilično zahtjevno, postoji li mogućnost da se suradnja realizira u obliku istraživanja u kojemu bi učenici imali priliku sudjelovati?

– Naravno da je ideja da se učenicima omogući sudjelovanje u izvornoj stvarnosti i istraživanjima. Trenutno se traži način, i čeka se jedna stvar da vidimo koje će biti mogućnosti i samog Plavog svijeta, kako bi se izbjeglo putovanje.

Put do Plavoga svijeta podosta traje, razmišljate li o radionicama ili izradi plakata unutar škole kojima bi se učenicima lakše približili problemi koji zahvaćaju morski svijet te načini na koji ih ublažiti?

– Za sve smo ideje trenutno otvoreni, a pogotovo da se ono što smo čuli i vidjeli u Plavom svijetu, iskoristi i proširi dalje kao vrijedne informacije. Nije ideja putovati svaki puta na Lošinj, tražimo način kako ostvariti suradnju i uključiti u rad učenike na drugi način. Plavi svijet ima neke ideje, pa ćemo vidjeti, kroz kraće vrijeme, hoće li se to uspjeti dogoditi. Krenuli smo sa suradnjom, vidjet ćemo kamo će nas dovesti.

Kakvi su Vaši dojmovi s prezentacije koju smo ondje imali priliku vidjeti? Je li posjet ispunio Vaša očekivanja?

– Prezentacija je prilagođena mlađim dobnim skupinama. Moguće da su dijelovi bili dosadni, ali vjerujem da je bila dinamična i da se učenicima svidjela. Pogotovo što je voditeljica radionice, edukatorica gospođa Ivana Šeparović, uključivala učenike u samo prezentaciju i koristila znanja koja su učenici prethodno stekli, kako bi samo predavanje bilo zanimljivije. Nažalost, zbog polaska trajekta i autobusa sve skupa bilo je prekratko, tako da mi je žao da se nismo duže zadržali taj dan na Lošinju.

S obzirom na to da predajete biologiju, pretpostavljam da Vam većina informacija nije bila strana, no postoji li ipak neka koju ste tek toga dana saznali?

– Kao biologu većina informacija bila je poznata, ali neke stvari, pogotovo specifične za vrstu, zaborave se kroz vrijeme. Ono što je uvijek korisno čuti, od osoba koje se direktno bave takvim istraživanjima, jesu nove informacije o brojevima i kretanju populacija koje nas okružuju, njihove promjene, ali i očuvanje morskih sisavaca, brojnost u Jadranu i Sredozemnom moru, posebice ovdje, kod nas na Kvarneru i oko Istre. Uvijek se može nešto novo naučiti i to su izvrsne prilike za takve događaje.

Koje je Vaše mišljenje o radu ove organizacije? Mislite li da će njezino zalaganje pospješiti izglede ove vrste te njoj sličnih u Jadranu?

– Žalosno je da se država ne uključuje više u istraživanja ovog tipa, nego to radi udruga. Međutim, Plavi svijet to radi izuzetno kvalitetno, prepoznat je u međunarodnim okvirima i okuplja osobe koje su se specijalizirale baš za morske sisavce. Ostvaruju kvalitetne međunarodne suradnje te imaju niz međunarodno priznatih rezultata i radova. Time omogućavaju povezivanje znanstvenog rada i popularizacije vlastitog rada kako bi se ipak osvijestila važnost našeg osjetljivog morskog ekosustava. Zbog turizma jako se ugrožava morski ekosustav, i Jadran postaje sve samo ne lijepo i čisto more. Naravno, osim samog onečišćenja različitim otpadom, plastikom i ispustima različitih tekućina imamo onečišćenje bukom koje jako uznemirava životinje u moru. Kvalitetan rad Plavog svijeta ima utjecaj na dizanje svijesti o tome, smanjenju uznemiravanja životinja, ali i pozitivan pomak prema zakonodavcu da se neke stvari napokon reguliraju.

Dupin (fotografija: Goran Boneta)

Je li Vas ovaj izlet potaknuo da iskoristite mogućnost koju Plavi svijet pruža i usvojite dobrog dupina? 

– Još uvijek čekam obećane materijale koje su rekli da će poslati iz Plavog svijeta. Nakon toga, nadam se da će ravnatelj naše škole pristati financirati usvajanje jednog dobrog dupina te da ćemo ga moći redovito pratiti i dobivati informacije o njemu. Time bi se olakšalo i približavanje samih životinja i vama učenicima.

 

Iva Balent (2.4)